Prevoznici iz BiH već peti dan su na graničnom prelazu u Gradišci, koji su blokirali za teretni saobraćaj, nezadovoljni pravilima koja moraju poštovati pri ulasku u EU.

Kako saznajemo, prevoznici su djelimično zadovoljni viznom strategijom koju im je ponudila Evropska unija, nakon što su započeli proteste.

– Međutim, nama trebaju garancije na način da se uvede moratorijum na period do uvođenja viza, da naše vozače neće niko hapsiti, kažnjavati i progoniti sa teritorije Evropske unije. Naši zahtjevi prema entitetskim vladama i Savjetu ministara BiH ostaju isti, a uputili ih sa protesta iz septembra lani, a to su: povrat akciza na gorivo, popust 50% na putarine, smanjenje zastoja na granicama i brzo potpisivanje sporazuma o povratu PDV od zemalja EU. Očekujemo poziv od entiteskih vlada, presjedavajućeg Savjeta ministara BiH, te vladajućih stranaka na nivou BiH – poručuju za Srpskinfo prevoznici koji već 5 dana protestuju na graničnom prelazu u Gradišci .

Podsjetimo, prevoznici su glas digli protiv odredbe Šengenskog sporazuma, koja kaže da profesionalni vozači trećih zemalja mogu da borave u državama EU maksimalno 90 dana u okviru 6 meseci.

– Ne možemo pristati na to da nas u EU tretiraju kao turiste, a ne ljude koji se profesionalno bave ovom djelatnošću. Tražimo da budemo izuzeti iz sistema 90/180, jer svaki vozač, za vrlo kratak period, nakupi 90 dana u okviru 6 mjeseci. Onda vozač dobija zabranu ulaska, kaznu, hapšenje, deportaciju. Pa, 90% naših vozača je konstantno u tom prekoračenju, jer takav je naš posao, odnosno djelatnost – više outa su upozorili prevoznici iz BiH.

(Srpskainfo, FOTO: RINGIER)

MOSTAR – U selu Kuti kod Mostara jutros, 30. januara odvija se prava drama, gdje mještani svojim tijelima, brane posjede svojih komšija, Srba povratnika, i pokušavaju blokirati put deminerima koje je angažovao strani investitor da razminiraju lokaciju brda Zukulja u njihovom selu, kako bi se tu otvorio kamenolom.

Šta treba znati:

• Mještani Kuti blokiraju deminere zbog otvaranja kamenoloma

• Sud zabranio mještanima da brane vlastitu zemlju

• Srbi povratnici i komšije upozoravaju na diskriminaciju

Jedna ekipa deminera jutros je, ipak, uspjela proći do lokacije budućeg kamenoloma. Radi se o privatnoj firmi koju je angažovao BH Mak. Na terenu je dvadesetak deminera koji trebaju raditi i čekaju BH Mak. Mještani će pokušati blokirati prolazak ostatku demonerske ekipe.

Sudska zabrana mještanima da brane vlastitu zemlju

Da stvar bude gora, pola sela Kuti kod Mostara, dobilo je sudsku zabranu da ne smije sprečavati prolazak do kamenoloma Zukulja javnim putem koji vodi preko zemlje Srba povratnika u ovom mjestu, tačnije porodice Lozo.

Opštinski sud u Mostaru po sudiji Šemsi Jogunović donio je rješenje kojim se određuje privremena mjera osiguranja, te se naređuje i zabranjuje mještanima Lozama i Omanovićima da brane svojim tijelima ili bilo kakvim preprekama pristup kamenolomu Zukulja, kako investitorima, tako i svim ljudima koji dolaze do kamenolma Zukulja i imaju veze s njim. Pritom se u privremenoj mjeri navode čestice posjeda porodice Loze preko kojih vodi put, piše topportal.

Sud je donio ovakvo rješenje po tužbi kamenoloma ”Majdan- Kuti”.

Očaj i ogorčenje: "Žele da nas isele i otmu zemlju"

Mještani su očajni, ogorčeni i ljuti, jer im niko ne pritiče u pomoć. Investitor je svojevrjemeno dobio sve dozvole, kao i "papir" da je područje razminirano i sigurno, a sada se angažuju demineri.

Siniša Lozo kaže da ne znaju više šta da rade i kome da se obrate za očiglednu diskriminaciju i progon.

"Žele da nas isele, da nam otmu zemlju. Čitav svijet neka čuje da nam u Mostaru izriču sudsku zabranu da ne smijemo doći na svoju zemlju", kaže očajni Lozo.

On navodi da je deset mještana dobilo zabranu okupljanja na svojoj zemlji.

"Ubice nemaju mjere, a starci i žene imaju"

Aner Omanović koji je zajedno sa komšijama Srbima štitio njihovu imovinu takođe je dobio zabranu.

"Anis Kalajdžić koji je ubio ženu na sred Mostara, nije imao mjeru osiguranja, a mi imamo. Starci, slijepi ljudi i žene dobili su sudsku zabranu", kaže Omanović.

On podsjeća da investitir tvrdi da je javno odbro, a da četiri godine niko to niej mogao dokazati, jer nema sumnje da je to privatno vlasništvo.

"Investitor je pribavio papir od BH Maka da se radi o površini bez rizika od mina na osnovu koje je investitor ishodovao sve doumente, a danas nakon svega kreće u deminiranje. Ovo je iscrpljujuća borba, zastrašivanje mještana srpskih povratnika i oduzimanje zemlje. Mi samo ne damo da im se gradi zlo ovdje. Niko nas od policije, SIPA, Tužilatva nije pozvao, iako smo i mi dobijali prijetnje. Sve te institucije rade za advokate. Ubice ne dobijaju ovakve zabrane", kaže Omanović.

"Kada se nemoćni brane, to je nasilje"

Mještanin Krsto ogorčen je ponašanjem i Opštinskog suda u Mostrau i Gradske uprave.

"Kada moćni gaze nemoćne to je transparentnost, a kada se nemoćni brane to je nasilje. To se događa u ovom mjestu", kaže Lozo.

On ponavlja da se je put napravljen na njihovoj privatnoj zemlji.

"Mi ne branimo korištenje puta, ali nećemo dozvoliti da nam neko uništava život".

"Nećemo postati nova Donja Jablanica"

Već godinama mještani Kuti, većinom Srbi povranici i njihove komšije Bošnjaci, pokušavaju spriječiti kako tvrde, nelegalno otvaranje kamenoloma, u strahu da će postati nova Donja Jablanica.

Kao posljednji bedem odbrane koriste činjenicu da se put prema kamenolomu pokušava prokrčiti preko njihove zemlje. Već godinama svojim tijelima blokiraju kamione investotora, a nažalost borbu moraju voditi i sa određenim gradskim službama koje po svaku cijenu nastoje prokrčiti put za privatni kameneolom stranih investitora.

"Vlasti su i gluve i nijeme na njihove vapaje", navodi topportal.

(Nezavisne, Foto: Topportal)

Evropska komisija danas bi trebalo da objavi radnu verziju nove vizne strategije EU, koja predviđa iz zemalja van Šengena kroz uvođenje specijalnih viza.

Kako je saopšteno iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH, razmatra se mogućnost produženih kratkoročnih boravaka za profesionalne vozače, uz puno poštovanje bezbjednosnih i pravnih standarda Šengenskog prostora, piše RTRS.

(Srpskainfo, FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)

BANJALUKA - U 2025. godini u Republici Srpskoj je ostvareno 514.740 dolazaka i 1.207.068 noćenja turista, te je ponovo, četvrti put zaredom, oboren rekord po broju noćenja.

Šta treba znati:

• U 2025. godini ostvareno je 1.207.068 turističkih noćenja u Republici Srpskoj.
• Broj dolazaka turista veći je za 4,4%, a noćenja za 2,6% u odnosu na 2024.
• Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, Hrvatske i Slovenije.

Rekordni rezultati turizma u Republici Srpskoj

Iz Republičkog zavoda za statistiku navode da je na taj način oboren dosadašnji rekord iz prethodne godine, kada je ostvareno 1.176.689 noćenja.

"Broj dolazaka turista u 2025. godini veći je za 4,4 odsto u odnosu na 2024, dok je broj noćenja turista bio veći za 2,6 odsto. Turizam predstavlja jednu od najvitalnijih grana privrede u Republici Srpskoj, koja već četvrtu godinu u nizu ostvaruje rekordne pokazatelje", navode iz Zavoda.

Struktura turista: Ko najviše dolazi u Srpsku

Najveći broj noćenja ostvarili su turisti iz Srbije, i to 202.996, potom Hrvatske 155.536, Slovenije 89.378, te Turske 36.422 i Crne Gore 33.474.

Domaći i strani gosti – poređenje

Tokom prošle godine domaći turisti su ostvarili 517.384, a strani 689.684 noćenja, pri čemu je broj noćenja domaćih turista veći za 7,9 odsto, a stranih manji za 1,1 odsto u odnosu na 2024. godinu.

Planine i banje u fokusu turista

Sanela Šimun, saradnica za odnose s javnošću u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, za "Nezavisne novine" kaže da su po broju ostvarenih noćenja tokom 2025. u odnosu na 2024. godinu, planinska mjesta zabilježila povećanje od 8,2 odsto, a banjska mjesta od 2,4 odsto.

"Ostala turistička mjesta su zabilježila povećanje od 0,7 odsto (a to su druga mjesta koja posjeduju atraktivne faktore npr. klimatske, kulturno-istorijske te riječna i jezerska mjesta). Takođe, treba napomenuti da su se gosti tokom 2025. godine u prosjeku zadržavali dva-tri dana", ističe Šimun.

Razlike u izboru destinacija domaćih i stranih gostiju

Po vrsti turističkih mjesta, kako kaže, domaći turisti su najveći broj noćenja ostvarili u banjskim mjestima, slijede ostala turistička, pa planinska mjesta i ostala mjesta (mjesta koja se ne mogu razvrstati ni u jednu od navedenih grupa, a raspolažu ugostiteljskim objektima za smještaj). 

"Strani turisti su najveći broj noćenja ostvarili u ostalim turističkim mjestima, zatim banjskim, pa planinskim", dodaje ona.

Banjaluka kao turistički lider u 2025.

Iz Turističke organizacije grada Banjaluka (TOBL) za "Nezavisne" potvrđuju da turizam u ovom gradu i tokom 2025. godine bilježi nastavak rasta, čime je ostvaren najviši nivo turističkog prometa do sada, uz kontinuirano interesovanje domaćih i stranih gostiju.

"Prema statističkim podacima, u Banjaluci je u 2025. godini evidentirano 131.326 dolazaka, ili sedam odsto više nego u 2024. godini (123.266), odnosno 200.714 noćenja, što je za oko sedam odsto noćenja više u odnosu na 2024. godinu (186.718)", naveli su iz TOBL.

Kako kažu, tu treba dodati još 4.107 dolazaka i 7.836 noćenja ostvarenih u tipovima smještaja apartmani, sobe za iznajmljivanje, kuće za odmor i seoski turizam, čija se evidencija prometa vodi od 1. januara 2025. godine.

"Poseban intenzitet turističkog prometa zabilježen je tokom perioda novogodišnjih i zimskih praznika, kada je Banjaluka ostvarila povećano interesovanje i popunjenost smještajnih kapaciteta", zaključuju iz TOBL.

(Nezavisne, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)