Blokada teretnog saobraćaja na graničnim prelazima prema zemljama EU i dalje traje, nesmetano se vozi u Republici Srpskoj i FBiH, ali se vozačima savjetuje oprez zbog magle u kotlinama, saopšteno je jutros iz Auto-moto saveza Srpske.

Opasnost od odrona povećana je na putnim pravcima Karanovac-Kneževo-Turbe, Banjaluka-Crna Rijeka-Јajce, Sarajevo-Foča, Rogatica-Ustiprača-Višegrad i Brodar-Rudo.

Na graničnim prelazima jutros nema zadržavanja. Protest autoprevoznika blokiran prema državama članicama EU ne utiče na putnički saobraćaj.

U toku su radovi na sanaciji magistralnog puta Rača-Bijeljina u rejonima Balatuna i Trnjaka, pa se vozi usporeno sa privremenim prekidima u trajanju od 10 minuta. sova.

Zbog sanacije klizišta uz magistralni put Dobro Polje – Miljevina izmijenjen je režim u odvijanju saobraćaja, kao i na auto-putu Banjaluka-Gradiška i Banjaluka-Doboj gdje je u toku uređenje razdjelnog pojasa.

Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Sastavci-Ustiprača saobraćaj se odvija jednom saobraćajnom trakom. Brzina kretanja vozila ograničena je na 30 kilometara na čas. Preko mosta zabranjen je saobraćaj za vozila čija dozvoljena masa prelazi 30 tona.

Na regionalnom putu Doboj-Stanari na lokaciji prevoj Ljeskove vode saobraćaj se za putnička vozila odvija usporeno, dok se teretna vozila preusmjeravaju na alternativni pravac preko Јelaha.

Usljed klizišta jednog trakom vozi se na regionalnim putnim pravcima Karanovac-Kneževo u mjestu Ljubačevom, Prnjavor-Ukrina u Vijačanima.

Zbog aktiviranog klizišta, u prekidu je odvijanje saobraćaja na regionalnom putu Ugljevik-Glavičice, u mjestu Ugljevik Selo, dok je na magistralnom putu Foča-Dobro Polje u mjestu Tuhalji, saobraćaj otežan.

Deminiranja su akutelna u kamenolomu Han Derventa na magistralnom putu dionica Lapišnica-Ljubogošta u mjestu Donja Ljubogošta i u Rogoušićima na magistralnom putu Podromanija-Sumbulovac-Donja Ljubogošta.

U FBiH je na magistralnom putu Јablanica-Blidinje dozvoljen je saobraćaj za vozila do tri i po tone, dok je za vozila veće nosivosti i dalje na snazi obustava.

Granični prelaz Brčko otvoren je za putnička vozila do tri i po tone.

Granični prelaz Karakaj je otvoren za sve kategorije vozila. Na graničnom prelazu Šepak zabranjen je saobraćaj za sva teretna vozila.

(RTRS, Foto: RTRS)

Na teretnim graničnim prelazima sa EU za danas su najavljeni regionalni protesti transportnog sektora zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača u zemljama Šengena, a posljednji je novi sistem ulaska u zemlje EU.

Glavni koordinator Konzorcijuma "Logistika BiH" Velibor Peulić rekao je Srni ranije da danas trećina vozača iz BiH, odnosno regiona, neće moći da uđe u EU .

"Prava je riječ da je EU svojim pravilima za ulazak i boravak na teritoriji zemalja Šengena blokirala BiH i zemlje regiona", rekao je Peulić.

Od Savjeta ministara, te vlasti zemalja regiona, prevoznici očekuju da zajedno sa nadležnima u EU nađu rješenje za postojeći problem.

Iz Konzorcijuma "Logistika" ranije je saopšteno da tokom protesta neće biti omogućen ulaz ni izlaz teretnih vozila prema državama članicama EU, uključujući i tranzitni transport u tom pravcu, osim za potrebe medicinske zaštite, vojne jedinice i živih životinja.

Strah od kazni, deportacija i zabrane ulaska u Šengen

Kako navode organizatori iz regiona, cilj protesta je da se javnost upozna sa problemima transportnog sektora i da se pokrene dijalog sa nadležnim evropskim institucijama.

Profesionalni vozači ističu da se suočavaju sa realnim rizikom da budu novčano kažnjeni, uhapšeni, deportovani ili da im se zabrani ulazak u Šengensku zonu, iako obavljaju redovan posao u međunarodnom drumskom saobraćaju.

Evropska komisija: Pravila su jasna

Povodom najavljenog protesta, portparol Evropske komisije izjavio je da Komisija pažljivo prati situaciju i da je u kontaktu sa partnerima sa Zapadnog Balkana.

On je naveo da su pravila boravka u Šengenskom prostoru jasna, kao i da EES sistem ne uvodi nova ograničenja u vezi sa trajanjem kratkog boravka, već ima za cilj bolju primjenu postojećih pravila i sistematsko otkrivanje nepravilnosti.

"Odluka o eventualnim nasumičnim graničnim kontrolama je na državama članicama koje čuvaju spoljne granice EU, a ne na Evropskoj komisiji", rekao je portparol.

Hitni apel Briselu: Uključile se privredne institucije

Uoči današnjih blokada, prema saznanjima "Blic Biznisa", upućen je hitan apel Briselu kako bi se problem riješio prije dalje eskalacije i mogućeg prekida lanaca snabdijevanja i uvoza robe, uključujući osnovne namirnice.

Početak blokade najavljen je u 12.00 časova kada će biti zaustavljeni svi teretni granični prelazi prema zemljama Šengena.

(Mondo, Foto: Shuttershtock)

Pad broja učenika u osnovnim i srednjim školama u Republici Srpskoj je dugoročni trend.

Banjaluka, kao najveći urbani centar, i dalje okuplja najveći broj učenika i bilježi relativno stabilnije upise u prvi razred u odnosu na ostatak RS. Razlog tome nije povećan natalitet, već unutrašnje migracije – preseljenje porodica iz manjih sredina u administrativni, obrazovni i ekonomski centar. Na taj način Banjaluka djelimično amortizuje demografski pad koji pogađa gotovo sve druge lokalne zajednice.

S druge strane, gradovi poput Prijedora i Doboja, iako i dalje među većima po broju učenika, bilježe postepeno smanjenje broja đaka. U ovim sredinama broj prvačića iz godine u godinu opada, a pojedine područne škole ostaju sa svega nekoliko učenika po razredu.

U manjim opštinama, poput Prnjavora i Dervente, trend je još izraženiji – kombinacija odlaska mladih porodica i slabog prirodnog priraštaja dovodi do gašenja odjeljenja, pa čak i cijelih područnih škola.

Trebinje se u tom kontekstu izdvaja kao rijedak primjer sredine sa relativno stabilnim brojem stanovnika posljednjih godina, što se reflektuje i na blaži pad broja učenika u odnosu na ostatak RS. Ipak, ni ovdje nema stvarnog rasta, već prije stagnacije u okviru opšteg negativnog trenda.

Ovakvi mikro-trendovi su tipični za RS: dok centralne škole u gradovima imaju stabilnije, pa čak i nešto veće brojeve prvaka, područne škole u ruralnim dijelovima ostaju s malim brojem đaka - ponekad jedva desetak, što otežava održavanje redovne nastave i opravdava racionalizaciju odjeljenja.

Slični obrasci vide se i u drugim dijelovima Republike Srpske. U većim opštinama poput Banjaluke i Doboja broj đaka je i dalje veći nego u manjem Trebinju, ali trend opadanja prisutan je i tamo - sve zbog kombinacije niskog nataliteta i odlaska porodica u potrazi za zaposlenjem ili boljim životnim uslovima.

Pad broja đaka nije samo brojka u statističkim tablicama. To je signal da su neke zajednice sve starije, da se lokalne škole suočavaju s praznim učionicama, a da nastava često mora biti organizovana u kombinovanim odjeljenjima kako bi se opravdala dostupnost usluga. Za ruralne škole to znači manje učenika i manje nastavnih resursa, dok centralne škole pod pritiskom rastu u relativnom udjelu đaka.

Najmračnija predviđanja kažu da će prazne klupe biti sve brojnije, odjeljenja sve manja i sve teže održiv obrazovni sistem koji, dugoročno gledano, utiče na ekonomsku i društvenu stabilnost.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, ukupan broj osnovaca danas je za više od deset hiljada manji nego prije deset godina, a u odnosu na period prije dvije decenije razlika je još drastičnija. Taj pad ne predstavlja samo obrazovni problem, već i šire društveno i ekonomsko pitanje – jer broj učenika direktno ukazuje na buduću radnu snagu, održivost lokalnih zajednica i potrebu za javnim uslugama.

Ako se postojeći trendovi nastave, RS će se u narednim godinama suočiti sa sve većim brojem polupraznih škola, viškom nastavnog kadra i dodatnim pritiskom na budžete lokalnih zajednica.

Demografske mjere koje se povremeno najavljuju za sada nisu dale vidljive rezultate. Pad broja đaka tako ostaje najkonkretniji i najtiši pokazatelj duboke demografske krize u kojoj se Republika Srpska nalazi.

Isto je i u ostatku zemlje. U cijeloj Bosni i Hercegovini takođe se bilježi pad broja đaka, što odražava širu demografsku krizu. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u školskoj 2023/2024. godini u 1.714 osnovnih škola bilo je upisano 256.385 učenika, što je manje za oko 3.952 učenika ili 1,5% u odnosu na prethodnu godinu.

Broj prvačića takođe je pao — u prvi razred je upisano 27.899 učenika, što je za 1,3 % manje nego godinu ranije. Dugoročno, tokom posljednjih deset godina BiH je izgubila desetine hiljada osnovaca, a i srednjoškolsko obrazovanje bilježi značajan pad broja učenika, ukazujući na prošireni demografski problem širom zemlje.

(Mondo, Foto: Mondo/Stefan Stojanović)

Od 1. februara 2026. godine počinje elektronska prijava djece za upis u prvi razred osnovne škole za narednu školsku godinu putem eUpis platforme.

Elektronsku prijavu omogućilo je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, a roditeljima je time pojednostavljen i ubrzan proces upisa djece u školu.

Iz resornog ministarstva ističu da je platforma aktivna tri godine, te da je dala konkretne efekte i olakšala proceduru upisa.

Prijava djece od strane roditelja za upis u prvi razred škole putem javnog portala https://eupis.skolers.org/ će biti moguća u periodu od 1.2. do 31.3.2026. godine.

(RTRS, foto: eupis.skolers.org/screenshot)